Radnik koji u Crnoj Gori prima minimalnu zaradu od 193 eura manje je plaćen od roba u starom Rimu kojem je gospodar obezbjeđivao smještaj, hranu, odjeću i obuću, ocjenjuje za „Dan” Aleksa Marojević, predsjednik regionalnog centra Unije slobodnih sindikata (USS). Prema ranijim podacima Poreske uprave, oko 40.000 zaposlenih u Crnoj Gori prima minimalac. Inicijativa poslanika Janka Vučinića da se minimalna zarada poveća na oko 240 eura nije naišla na razumijevanje predstavnika vladajućih stranaka, pa njegov predlog zakona o minimalcu nije postavljen ni na dnevni red Skupštine.
Prema poslednjim podacima Monstata, u Crnoj Gori je na kraju 2014. godine bilo zaposleno 215.600 građana, dok je u istom periodu 18.059 radnika, kako kažu u Porsekoj upravi, radilo za minimalac. Na osnovu navedenih činjenica proizilazi zaključak da je svaki 12. radnik radio za minimalnu zaradu.
Crna Gora teži da postane član Evropske unije, ali je u pojedinim zemljama u tom savezu minimalna plata radnika godišnji dohodak pojedinih građana u našoj državi. Minimalac radnika u Luksemburgu je deset puta veći od crnogorskog i, prema podacima Eurostata, iznosi 1.920 eura. Jedina članica EU koja ima manju minimalnu zaradu od Crne Gore je Bugarska u kojoj je najmanja plata 184 eura. Kada se izvrši usklađivanje prema kupovnoj moći, razlike nijesu tako velike i najniža minimalna zarada u EU četiri puta je manja od najvišeg minimalca. Među 22 članice sa minimalnom zaradom deset ih je u januaru 2015. imalo minimalac ispod 500 eura. Najmanja minimalna zarada u Bugarskoj je 184 eura, Rumuniji – 218, Litvanija – 300, Češkoj – 332, Mađarskoj – 333, Letoniji – 360, Slovačkoj – 380, Estoniji - 390, Hrvatskoj – 396 i Poljskoj - 410. Minimalne zarade između 500 i 1.000 eura mjesečno u januaru su zabilježene u Portugalu – 589 eura, Grčkoj – 684, Malti – 720, Španiji – 757 i Sloveniji – 791. U sedam članica EU minimalna zarada je veća od 1.000 eura, a u toj grupi su Velika Britanija, gdje je minimalac 1.379 eura, u Francuskoj 1.458, Irskoj 1.462 eura, Njemačkoj 1.473, Belgiji i Holandiji po 1.502, a u Luksemburgu maksimalnih 1.923 eura.
Što se regiona tiče, Crna Gora je rekorder po visini minimalca, ako izuzmemo Hrvatsku. Najniža zarada u Srbiji je 174 eura, Makedoniji – 131, Albaniji – 149, a Bosni i Hercegovini 191 euro.
Marojević pojašnjava da je minimalna zarada u Srbiji i Bugarskoj manja nego u Crnoj Gori, ali je kupovna moć građana u tim zemljama veća nego kod nas.
– Te države imaju proizvodnju i mnogi poljoprivredni, odnosno prehrambeni proizvodi, kod njih su znatno jeftiniji nego kod nas. U Poljskoj je minimalna zarada 400 eura, a veliki broj proizvoda je duplo jeftiniji nego kod nas. Naše vlasti se uvijek porede sa onima koji su gori od nas, ne znam zašto se ne poredimo sa onima koji su bolji. Zašto nam je cilj da budemo najbolji među najgorima, a ne da jednostavno imamo visok standard kao što je to slučaj sa većinom država EU – istakao je Marojević.
On ocjenjuje nepojmljivim da nam potrošačka korpa košta 800, a minimalna zarada ni 200 eura.
– Sa tih 200 eura ne može da se obezbijedi ni osnovna hrana za četvoročlanu porodicu, a ne nešto više. U starom Rimu robovlasnici su robovima obezbjeđivali smještaj, hranu, odjeću i obuću, a danas robovi u Crnoj Gori koji su slobodni rade za 200 eura od kojih ne mogu da obezbijede ništa od navedenog. Znači, jeftiniji je, uslovno rečeno, danas rob u Crnoj Gori, nego u Rimu – smatra Marojević.
Prema riječima sindikalca Krsta Pejovića, minimalne zarade u zemljama Evropske unije nijesu i ne mogu biti matrica za minimalnu zaradu zaposlenih u Crnoj Gori. Niska minimalna zarada je, kako kaže, proizvod stanja naše ekonomije.
– Nedovoljno se stvaraju nove vrijednosti koje bi bile osnov za povećanje minimalca. Ako ne budemo imali proizvodnu ekonomiju, teško da će nam EU dati nešto što nije zarađeno. U dosadašnjim pregovorima sa EU nema riječi o povećanju zarada zaposlenih u Crnoj Gori. Moramo biti objektivni i reći da su ovakvom stanju posredovali i efekti globalizacije i ekonomska kriza kojoj se leđa ne vide. Potrebna je reafirmacija proizvodnog rada – rekao je Pejović.M.S.
Grcamo u dugovima
Šef Kluba poslanika Pozitivne Crne Gore Goran Tuponja ocjenjuje da vlast nije razvila i stvorila uslove za razvoj snažnije ekonomije. On ističe da su Crnoj Gori neophodna nova radna mjesta, jer smanjenje nezaposlenosti vodi pristojnijem ekonomskom statusu građana.
– Ova vlast sve više živi na račun novih zaduživanja. Potrošnja je daleko iznad prihoda i ekonomski pokazatelji su jako loši. Država se ponaša kao loš kockar, uzima nove dugove da bi vratila stare. Nema znanja ni sposobnosti da otvori nova radna mjesta, radno sposobne ljude šalje u penziju da bi riješila trenutni gorući socijalni problem, a penzioni fond ne može da finansira sve veći broj penzionera jer je sve manji broj onih koji rade i pune taj fond – izjavio je Tuponja.
Potrošačka korpa misaona imenica
Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da iznos minimalne zarade od 193 eura predstavlja napredak u odnosu na ranije stanje, koje je sindikat na mišiće uspio da „progura”.
– Ovoj iznos je pomak u odnosu na prijašnje stanje zato što poslodavci moraju da uplaćuju doprinose što do nedavno nije bio slučaj, pa su se doprinosi za PIO uplaćivani i na manje iznose. Porediti minimalnu zaradu sa potrošačkom korpom odavno je deplasirano. Naime, korpa od oko 800 eura naspram minimalne zarade od 193 je misaona imenica i neukusno je ove dvije cifre i upoređivati – kazao je Lekić za „Dan”.